U jeku borbe za Generalni urbanistički plan (GUP), koji uz Proračun predstavlja ključan politički dokument Grada Zagreba, posljedice koje će biti daleko šire od onih za budućnost samo metropole, a nakon što je Grad Zagreb ovih dana raspisao natječaj za 10 godina star projekt ‘Hrvatska u malom’, koji bi trebao niknuti u Novom Zagrebu, opet je aktualizirano pitanje uređenja nedovršenih parkova novozagrebačke Plave potkove nastale po uzoru na donjogradsku Zelenu potkovu.
Arhitektonska struka u više navrata upozoravala je kako
bi umjesto fragmentarnih rješenja prostor grada
trebalo osmisliti koherentno, u cjelini i uz uključivanje
lokalne zajednice, a ne nastavljati s pretvaranjem javnih
površina u privatne poslovne pothvate upitne ili nikakve
vrijednosti za grad i njegove građane, odnosno na štetu
javnog interesa i javnog prostora.
Projekt ‘’Hrvatska u malom’’, upozorili su zagrebački
arhitekti ovih dana, ''iako je na rubu kiča'', mogao bi biti dio
turističke ponude Zagreba jer takvi i slični
projekti postoje i u drugim gradovima. No
jedno od važnih pitanja jest: treba li on biti baš na tom
prostoru na kojem se namjerava izgraditi? Pogotovo s
obzirom na to da za taj prostor postoji jasna potreba za sasvim
drugačijim sadržajima i smislen plan utemeljen na
urbanističkom promišljanju tog dijela grada. No, u Gradu na Plavu
potkovu uvijek nekako zaboravljaju.
(1POSTOZAGRAD)
- Zagreb ima bogatu povijest interdisciplinarnog promišljanja urbaniteta grada. Danas se nalazi između zapuštenosti i prekomjerne eksploatacije i 'strahuje' od zelenih površina
Zelena potkova, poznata i kao Lenucijeva
potkova, često se naziva plućima središta Zagreba, a
predstavlja slijed od sedam trgova i Botaničkog vrta koji iz
ptičje perspektive zbog svog oblika podsjeća na
potkovu.
''Naziv Lenucijeva potkova bio je zasnovan na uvjerenju da je
Milan Lenuci, glavni urbanist pri kraju 19. i na
početku 20. stoljeća, autor ideje o perivojnom okviru središta
Donjega grada. Danas je češći naziv Zelena potkova, utemeljen na
sustavnom istraživanju geneze djela u sklopu kojeg je definiran
stvarni udio Milana Lenucija u njegovoj realizaciji’’, objasnila
je povjesničarka umjetnosti i najvažnija povjesničarka
zagrebačkog urbanizma Snješka Knežević.
‘’Niz u cjelinu povezanih trgova ostvaren u zagrebačkoj Zelenoj potkovi ispočetka nije nastao ni kao jedinstvena cjelina niti je potekao od jednog autora’’, upozorava i Saša Šimpraga, analitičar prostora i publicist, autor knjige ‘’Zagreb, javni prostor’’ te voditelj volonterske platforme 1POSTOZAGRAD.
Gradski inženjer Milan Lenuci, kojem je isprva pripisivana cjelokupna zamisao pa je tako potkova dobila i svoje prvo zbirno ime, gradio je i na idejama drugih, a ‘’napokon između 1897. i 1901. domislio se modelu jedinstvenoga uobličenja cjeline“. Taj ‘’slijed središnjih trgova povijest umjetnosti i kulture spoznaje kao autentično gradograditeljsko ostvarenje i djelo tek u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata“.
‘’Iako velik dio njegovih projekata i zamisli nije u potpunosti ostvaren, Lenuci je na prijelomu stoljeća postavio temelje urbanog razvoja Zagreba u 20. stoljeću”, ističe Knežević, a Zelena potkova je od 2004. upisana u Registar kulturnih dobara RH.
(1POSTOZAGRAD)
- Urbano zelenilo nezamjenjiv je element gradskog krajobraza. Zašto su krajobrazni arhitekti, profesija koja stvara 'nužan preduvjet kvalitete života u svakome gradu', izbačeni iz oblikovanja grada?
(Novo)zagrebačka Plava potkova niz je u cjelinu povezanih velikih javnih parkova, a nastala je po uzoru na donjogradsku Zelenu, i u bitno većem mjerilu. Ime Plava potkova osmislio je upravo Šimpraga kako bi povezao tradiciju zelenila u Novom Zagrebu sa Zelenom potkovom u Donjem gradu te ga je u svojoj knjizi ‘’Zagreb, javni prostor’’ predstavio kao projekt čiji je temeljni cilj afirmacija urbanističke i gradograditeljske baštine Plave potkove te promocija njezine zaštite, uređenja i društveno odgovorne nadogradnje.
Sam prostor, kojemu je nadjenuo ime, postoji otprije, naime, parkovi na južnom obodu Plave potkove planirani su još u GUP-u iz 1965. godine, a u onom iz 1970. godine ucrtane su veće zelene površine da bi se dovršetkom prometnica posve definirale površine namijenjene parkovima. Nažalost, od šest planiranih parkova danas je realiziran tek dio, odnosno istočni krak - Park Vjekoslava Majera i Park Utrina te zapadni krak potkove koji čini Park mladenaca u Sigetu. Ostala tri zamišljena su: Park Bračak uz Podbrežje, Park Lakun na vrhu Sloboštine te park uz Mamuticu u Travnom.
‘’S obzirom na to da Plava potkova (još) nije realizirana tako da
su svi njezini pripadajući parkovi uređeni da budu dostupni i
prepoznatljivi, tek je treba početi znatnije ostvarivati i
povezivati da bi to oživotvorenje potom eventualno bilo
prepoznato kao autentična vrijednost oslonjena na ono
najbolje iz zagrebačke urbanističke baštine. Tako je danas
taj niz planiranih, nedovršenih, ali povezanih zelenih površina i
parkova svakako manje očigledan i poznat, ali je posve očit iz
ptičje perspektive. Iščekujući bolju sudbinu, ti su zeleni
prostori uglavnom sačuvani od prenamjena i devastacija, ali na
njih nisu posve imuni’’, upozorava Šimpraga u knjizi.
- Struka i aktivisti složni: ''Zagrebački Manhattan’ je štetan za grad i stanovnike'
- Beograd na vodi/Zagrebački Manhattan: Nekima, a nije Bandić, u Zagrebu se priviđa žuta patka. Halucinacija ili?
Stoga upravo kao najbolji način očuvanja i iskoristivosti davno zamišljenoga niza od tih šest, eventualno sedam, javnih parkova novozagrebačke Plave potkove vidi njihovo uređenje i primjerenim krajobraznim oblikovanjem konačno stavljanje u predviđenu funkciju.
‘’Za jedini neuređeni park na istočnome krilu u tome je smislu'', navod'', potrebno provesti natječaj i izvesti odgovarajuće krajobrazno rješenje. Za dva najveća parka novozagrebačke potkove – Lakun i Bračak, tako nazvanih po autohtonim toponimima kao i većina novozagrebačkih naselja – uputno je raspisati međunarodni natječaj sukladno očekivanjima i značenju tih parkova za Zagreb’’.
"Baš kao i Zelena potkova, jednom kada se ostvari, i Plava će potkova", zaključuje Šimpraga, ‘’predstavljati zbir udjela više razdoblja i autora, a izazov oblikovanja sada neuređenih parkova, poboljšanja postojećih i njihove ukupne zaštite tek ima nastupiti’’.
