S obzirom na to da krv nije moguće proizvesti na umjetan
način i da je jedini izvor toga lijeka čovjek –
darivatelj krvi, važno je raditi na podizanju svijesti o važnosti
darivanja krvi u spašavanju ljudskih života.
Samo jednom dozom krvi može se spasiti tri života,
a darivanje krvi dobro je i za vaše
zdravlje - znanstveno je dokazano da redoviti
darivatelji krvi rjeđe obolijevaju od infarkta miokarda, a dobar
osjećaj jer ste nekome pomogli je neprocjenjiv.
Stoga se, između ostalog, svake godine 25. listopada obilježava Dan darivatelja krvi u Hrvatskoj. Na taj dan 1953. godine u Željezari Sisak je provedena prva akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog Križa, utemeljena na osnovnim načelima darivanja krvi: dobrovoljno, besplatno, solidarno, anonimno.
Krv možete darivati svakodnevno na organiziranim akcijama darivanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi, a redovite akcije darivanja provode se i u svim većim radnim organizacijama, školama, mjesnim zajednicama …Vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuje se u medijima, a mjesto davanja obilježeno je plakatima.
Primjerice, u Zagrebu darivatelji i darivateljice krvi mogu dati krv svakog dana u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu gdje će ovoga petka 25. listopada na Dan darivatelja krvi u Hrvatskoj biti održana i prigodna akcija u organizaciji Udruge darivatelja krvi kako bi se obilježilo taj dan.
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu: Provjerite trenutne zalihe krvi
''U vrijeme kada tisuće mladih odlaze iz Hrvatske sve je manje onih koji krv mogu dati, a sve više onih kojima su doze svježe i sigurne krvi neophodne za ozdravljenje. Stoga, pozivamo sve darivateljice i darivatelje krvi kao i one koji to žele postati da odvoje trenutak svog vremena i pomognu u ozdravljenju ili čak spašavanju života ljudi'', pozivaju iz Udruge darivatelja krvi.
Sam čin darivanja krvi traje maksimalno desetak minuta, a tijekom darivanja krvi ne postoji mogućnost zaraze davatelja. Svaka osoba daruje 450 ml pune krvi. Iz sistema se svaki put izdvajaju dvije epruvete i to jedna za potvrđivanje krvne grupe, a druga za serološka testiranja. Svi podaci o dobrovoljnom darivatelju krvi i rezultati testiranja liječnička su tajna i tajnost podataka je osigurana.
Iako mnogi brinu hoće li iseljavanje brojnih hrvatskih
građana i građanki dovesti do negativnih posljedica u slučaju
transfuzijskog liječenja, već smo upozoravali da
nema razloga za brigu.
Crvenkapljica - maskota HCK (Nikola Cutuk /
PIXSELL)
''Odlazak ljudi iz Hrvatske još se nije negativno odrazio na
davalaštvo krvi iako je među njima veći broj mladih ljudi koji su
naši potencijalni davatelji krvi. Ali, kako svakodnevno
svjedočimo velikom broju plemenitih ljudi koji ne odlaze, nego
žive u Hrvatskoj i daruju dio svog zdravlja nepoznatom
bolesniku, ne bojimo se za davalaštvo krvi. To
su najbolji ljudi, naši najplemenitiji sugrađani, to je 'Hrvatska
za 10'! Njih treba prepoznavati kao dobri nukleus zajednice koja
kroz to ima i sigurnu budućnost'', istaknula je za
Vijesti.hr ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku
medicinu Irena Jukić.
Svaka zdrava osoba u dobi od 18 do 65 godina života može biti davatelj ili davateljica krvi, a Jukić objašnjava: ''S nakanom zaštite zdravlja samog potencijalnog davatelja i sigurnosti primatelja krvi nužno je kod svakog pristupanja darivanju krvi provjeriti zdravstveno stanje osobe koja je pristupila kako bi bili sigurni da ovaj čin ni u kojem slučaju neće naškoditi davatelju, niti nositi potencijalni rizik za bolesnika. Moramo stalno imati na umu da je krvni pripravak lijek biološkog podrijetla i kao takav nosi određene rizike''.
Darovana krv građana i građanki Hrvatske pokriva sve potrebe bolesnika i bolesnica (IvoČagalj/PIXSELL)
Stoga se krv ne prodaje, ne izvozi, niti uvozi i, i to iz više razloga, a transfuzijska služba svake zemlje prati epidemiološko stanje u zemlji, prati uvjete života darivatelja krvi i prema tim pokazateljima određuje kako i kojim testovima ispitivati krv darivatelja na prisutnost uzročnika zaraznih bolesti. Zbog toga svaka zemlja može biti sigurna samo u krv i krvne pripravke dobivene od darivatelja krvi u toj zemlji.
Darovana krv građana i građanki Hrvatske pokriva sve potrebe
bolesnika i Hrvatska zadovoljava princip
samodostatnosti što znači da nema uvoza niti izvoza
krvnih pripravaka.
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu planove akcija
prikupljanja krvi izrađuje
sukladno okvirnim godišnjim potrebama koje im dostavljaju sve
bolnice u Hrvatskoj i to prema mjesecima i prema krvnim
pripravcima (koncentracija eritrocita, koncentracija trombocita,
svježe zamrznuta plazma).
''Oni potrebe iskazuju prema mjesečnoj 'potrošnji' tijekom tekuće
godine i predviđanjima glede mogućih dodatnih potreba (npr.
otvaranje odjela kardiokirurgije, transplantacije … ) Prema tim
ukupnim potrebama izrađujemo s Hrvatskim Crvenim križem
zajednički okvirni plan akcija prikupljanja krvi u
cijeloj Hrvatskoj za narednu godinu. Iz tog okvirnog
plana izrađujemo i usuglašavamo tromjesečni, mjesečni i tjedni
plan akcija'', objasnila je Jukić.
Važno je osigurati ravnomjeran 'ulaz' darovanih doza krvi
tijekom cijele godine kako bismo uvijek imali na zalihama
dostatan broj svih krvnih pripravaka svih krvnih grupa (Goran
Kovacic/PIXSELL)
Tema ovogodišnje kampanje Svjetske zdravstvene organizacije
odnosi se upravo na darivanje krvi i opći pristup
sigurnoj transfuziji krvi.
''Riječ je o iznimno važnoj temi koje mi u Hrvatskoj nismo ni
svjesni jer uživamo tu blagodat i srećom ne znamo kako je to biti
u situaciji kada vam treba zdrava krv, a nije dostupna.
Ovogodišnja kampanja odvija se pod sloganom 'Sigurna krv
za sve' i osmišljena je kako bi se potaknulo što
veći broj ljudi da postanu dobrovoljni davatelji krvi, ali ujedno
i istaknuo trud i udio redovnih davatelja i davateljica u
osiguravanju kontinuirane, stabilne i dostatne količine sigurne
krvi tijekom cijele godine'', naglašava predsjednik
Hrvatskog Crvenog križa Josip Jelić.
Istaknuo je da kako se pokazuje da se odgovarajuća i pouzdana opskrba sigurnom krvlju može osigurati bazom redovitih, dobrovoljnih, neplaćenih darivatelja krvi: ''Hrvatska pripada zemljama koje zahvaljujući bazi redovitih dobrovoljnih davatelja krvi, imaju osigurane potrebne doze krvi. Hrvatska se svrstava u 60 posto zemalja koje su postigle samodostatnost. Takav izniman rezultat posebno možemo zahvaliti velikom angažmanu i trudu pojedinaca, koji su podizanjem i održavanjem svijesti o značaju dobrovoljnog davanja krvi uspjeli održati stabilnu mrežu davatelja, ali i predanom radu društava Crvenih križeva u okupljanju darivatelja i promociji darovateljstva krvi''.
