Prve količine Moderna cjepiva protiv Covida koje stižu u Hrvatsku bit će upućene na Baniju. Naime u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon potresa udvostručio se broj zaraženih od korone. Što se tiče cijepljenja, Hrvatska je peta zemlja u EU po broju ljudi koji se žele cijepiti ali i dalje postoji dio građana koji su kolebljivi. Da bi se to promijenilo, važno je da kampanja bude ne samo statistička, nego i emocionalna, ispričala je Anita Laura Korajlija, psihologinja s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu za HRT.
Gostujući u emisiji Studio 4 objasnila je da je vrlo velika želja za cijepljenje među starim ljudima i vrlo mala među mladima, što je veliki problem, ali nije samo problem Hrvatske, tako je, kaže i u svijetu. Dobar podatak je, napominje, da se ta kolebljivost smanjuje. Podsjeća da je cijela istraživačka priča napravljena u nekih 10 mjeseci i da to izaziva skepsu kod ljudi, pa mnogi kažu - cijepit ću se ja, ali neću biti među prvima.
'Radi se o strahu'
"Kako se cjepivo bliži, tako je antivax pokret sve bučniji na društvenim mrežama. Jako je važno da ljudi prepoznaju lažne vijesti jer preko društvenih mreža trenutno se vodi jedan izravni rat s farmacijama", poručuje i naglašava kako je znanost pokazala da se jednom posijani strah s lažnim vijestima ne može nikad demantirati i uvijek ostaje nepovjerenje.
Psihologinja smatra da oni koji su kolebljivi prema cijepljenju su velikim dijelom prestrašeni i vođeni negativnim emocijama. Trebamo zajedništvo, kaže, koje smo zapravo puno puta pokazali, sada je potrebno potegnuti za dobrobit svih jer svi želimo povratak na staro. "Važno je tu razumjeti da se radi o strahu. Život nam se u zadnje vrijeme potpuno promijenio. Problem je i tvrdnja da se i ljudi koji su cijepljeni moraju i dalje pridržavati mjera", kaže Korajlija. Savjetuje da treba razumjeti ljude koji se ne žele cijepiti, oni su zabrinuti, mali je dio onih koji su "hard core" protiv vakcine, dok je više njih neinformirano, krivo informirano ili prestrašeno.
"Otkad postoji cjepivo postoje ljudi koji su čvrsto protiv toga, nisu oni obavezno konzervativci, puno je čimbenika koji su vezani za to i njihovo mišljene teško ili nikako ne možemo promijeniti. No, nama ionako ne treba 100 postotna procijepljenost, oni koji su čvrsto protiv cijepljenja neće promijeniti svoj stav, s njima se ne treba ni baviti, nego s onima koji su kolebljivi jer se jednostavno boje", kaže psihologinja.
Iako su moguće restrikcije za one koji se ne cijepe, recimo neke zrakoplovne kompanije već najavljuju da nema putovanja ako niste cijepljeni, Korajlija smatra da se s njima treba ići vrlo pažljivo. "Restrikcije izazivaju negativne emocije, sada je bitno da se usmjerimo na pozitivnu priču. U kasnoj fazi svatko neka posebno odredi što će s ljudima koji se nisu cijepili, restrikcije su postojale i prije, za neke države je propisano obavezno cijepljenje protiv nekih bolesti", napominje.
Važno je nastaviti fizičke aktivnosti
Korajljija naglašava da smo, nažalost zajednica koja je u 10 mjeseci preživjela 2 razorna potresa.
"Nakon prvog u kombinaciji s pandemijom ljudi su bili izbezumljeni, ali su mislili da je to nešto što se događa jednom u sto godina, da smo to odradili pa smo mirni neko vrijeme... Međutim dogodilo se opet. Vrlo je važno sada, da ljudi razumiju i prepoznaju znakove akutnog stresa". To su, kaže svi tjelesni simptomi koje se javljaju - uznemirenost, treskavica, nesanica, konstantna napetost. Naše tijelo se uznemiri sa svakim zvukom. "Taj stres i njegova energija moraju se kanalizirati u fizičkoj aktivnosti kakva god ona bila. Razina napetosti će se početi smirivati tek kada se tlo prestane tresti, ljudi će tada biti bolje, no trenutno svi koji imaju potrebu, trebaju potražiti psihološku pomoć, a ona je dostupna", kaže Korajlija.
Smatra da u kasnijim fazama možemo očekivati puno fizičkih bolesti koji će biti rezultat kroničnog stresa i promjene navika jer smo prestali vježbati, manje se krećemo. U tom smislu kaže da je jako važno vratiti mogućnost za vježbanje i sport, naravno u kontroliranim uvjetima, pod strogim mjerama.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
