Troškovi stanovanja u ovom slučaju odnose se na održavanje stana, popravke i troškove režija. Prema podacima da hrvatska obitelj troši 16 posto svog budžeta na troškove stanovanja proizlazi da je, kada je riječ o stanovanju, Hrvatska treća najjeftinija zemlja članica Europske unije.
Najviše novca odlazi na hranu
No kod nas se najviše troši upravo za hranu, i to 30 posto obiteljskog budžeta. Kada je riječ o članicama EU-a, Litva nas slijedi, s 20 posto budžeta potrošenog na hranu, a ako u obzir uzmemo kandidatkinje za članstvo u EU-u, tu je Srbija koja na hranu troši 23 posto obiteljskog budžeta. Za usporedbu, u najrazvijenijim zemljama Europske unije za hranu se izdvaja 7-10 posto obiteljskog proračuna, no u tim je zemljama zato trošak stanovanja mnogo veći i radi se o najvećem izdatku od ukupnog budžeta, piše Večernji list.
Nakon toga, najviše izdvajamo za prijevoz, a trošak je sličan onome koji je na razini EU-a: 13 posto ukupnog budžeta. Zatim slijede troškovi za 'razna dobra i usluge', za što Hrvati izdvajaju 8,5 posto budžeta, a u Uniji je to 11,5 posto. Šest posto budžeta u Hrvatskoj se izdvaja za rekreaciju i kulturu, a u EU-u je prosjek tog troška 8,5.
U Hrvatskoj se više od prosjeka EU-a troši i na odjeću; dok je prosjek troška na odjeću u zemljama EU-a pet posto, kod nas se za to izdvaja sedam posto budžeta.
Na trošak komuniciranja izdvaja se 5,5 posto, što je opet više nego u drugim zemljama Unije (2,5 posto), piše Večernji list.
Troškovi stanovanja stalno rastu
U brojkama, 16,4 posto od ukupnog budžeta iznosi 2400 milijardi eura za stanovanje u razvijenim zemljama EU-a, a podaci pokazuju da su ti troškovi porasli od 2006. s 22,7 posto na 24,5 posto u 2016. godini.
U Hrvatskoj je u 10 godina, od 2004. do 2014., trošak stanovanja narastao s 13 na 16 posto. Takva se istraživanja inače provode i češće, no hrvatski Državni zavod za statistiku nema novca za to.
