Znanstvenici koji istražuju prijetnju koju može predstavljati kihanje došli su do alarmantnog otkrića da eksplozije iz nosa ili usta mogu oponašati ponašanje oblaka gljiva koji nastaju nakon nuklearne eksplozije.
Istraživači sa sveučilišta Loughborough u Velikoj Britaniji modelirali su dinamiku fluida ekspiracijskih oblaka izbačenih tijekom kašljanja i kihanja. Otkrili su da se neprestano razvijajući oblaci mukusa, raspršene pljuvačke i različitih iscjedaka sadržanih u kihancima podudaraju s fenomenom poznatim kao vrtložni prstenovi, na čemu bi zavidjela većina pušača koji vješto prave krugove dima.
"U većini naših analiza, predviđanja koja je izradio naš model sugeriraju da najveće kapljice neprestano premašuju vodoravni raspon od dva metra od izvora prije nego što se slegnu na zemlji", objašnjava matematičar dr. Emiliano Renzi.
'Mini atomske bombe'
Zanimljivo je da je ovaj turbulentni vrtložni prsten, u kojem se tekućina vrti oko zamišljene osi dok tvori zatvorenu petlju, također vidljiv u gljivastim oblacima nuklearnih eksplozija.
Prema istraživačima, ovaj fenomen, zajedno s izbacivanjem virusnog tereta velikom brzinom iz ljudskog nosa ili usta, djeluje poput minijaturne nuklearke. "U nekim slučajevima vrtlog izbacuje kapljice više od 3,5 metra, koji djeluje poput mini atomske bombe", kaže Renzi.
Prema modelu, zahvaljujući ovom mini-vrtložnom efektu manje kapljice mogu doseći visinu od četiri metra u samo nekoliko sekundi te tako završiti u ventilacijskim sustavima mnogih zgrada. A to baš i nije idealno tijekom globalne pandemije koronavirusa.
Kašljati treba prema zemlji
Još više zabrinjava da najmanje kapljice ovih mini balavih raketa mogu doseći relativno visoku visinu od šest metara i ostati suspendirane u zraku dulje vrijeme, povećavajući još više potencijalni rizik od širenja zaraze.
"Za bolesti koje se mogu prenijeti udisanjem aerosola, ovi rezultati počinju pokazivati do koje mjere kapljice mogu putovati u relativno kratkim vremenskim rokovima", pišu autori. Istraživači su otkrili da bi naginjanje glave prema dolje, a ne unatrag uvelike smanjilo širenje kapljica.
Usprkos tome, čini se da standardne smjernice fizičkog distanciranja i održavanja udaljenosti od dva metra između ljudi možda i nisu dovoljne. "Preporučujemo promjene ponašanja i kulture u populaciji kako bi se kašalj usmjerio prema zemlji, uz nošenje maski za lice, što bi moglo ublažiti rizik izravnog prijenosa respiratornih virusa na kratkim udaljenostima", kažu.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
