Magazin.hr

Posljednje dvije godine znanstvena istraživanja dovela su do saznanja kako šljiva ima nevjerojatno pozitivne učinke na ljudski organizam. Samo jedna šljiva sadrži jednaku količinu antioksidanta kao puna šaka borovnica, javlja Daily Mail.

Bogati je izvor vitamina beta-karotena (provitamin A), C, E, B6, folne kiseline, niacina te minerala: prvenstveno kalija, zatim fosfora, kalcija, magnezija, natrija, željeza i bakra. Šljiva sadrži i topiva dijetetska vlakna (pektin) koja djeluju blagotvorno kod sniženja kolesterola u krvi i zatvora.



Sadrži sorbitol, šećerni alkohol, koji se koristi kao zamjena za šećer u proizvodnji slatkih dijetetskih proizvoda, a sadrži manje kalorija od šećera i ne izaziva karijes.

Dokazano je da smiruje psihički nemir, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam te potiče rad jetara i popravlja apetit.


Jedini nepoželjni sastojak šljive je njezina koštica koja sadrži tvari koje mogu osloboditi otrovnu cijanovodičnu kiselinu uslijed djelovanja enzima u organizmu.



Šljivu su iznimno cijenili u starom vijeku, a potječe iz daleke Azije. Rimljanima se dopremala iz Sirije, a Europa ju je kušala zahvaljujući križarima. Od kada je dospjela na europsko tlo, postala je nezaobilazni sastojak u spremanju slanih i slatkih delicija.


Danas se uzgaja preko 2000 vrsta šljiva, a u Hrvatskoj je najpoznatija sorta ,bistrica koja se bere od kraja kolovoza do prvih dana rujna.

Konzumiraju se svježe i sušene, možete ih zamrznuti i čuvati od 4 do 6 mjeseci.






Svježe ih je najbolje čuvati u hladnjaku jer brzo dozrijevaju, a s obzirom da prilikom toga oslobađaju veliku količinu plina etilena, savjet je da ih držite u papirnatoj vrećici.



Naime, etilen će potaknuti dozrijevanje i tuljenje ostalog voća i povrća. Odlične su u kolačima i sa sladoledom, a izvrsno se spajaju s mesnim jelima, kao i s krumpirom.

Često se dodaju mesnim jelima jer daju lovački okus, a mnogi gurmani kuhanu šljivu s mesom rado će začiniti s ljutim papričicama.