Grašak je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodica Lepirnjača Fabaceae syn. Legumiosae.
Graškov korijen je vretenast, prodire duboko u tlo do 120 cm,
dobro je razgranat. Usisna moć korijena je velika. Pojedine
korjenove žile dopiru do dubine od 1 m.
Visina stabla ovisi o sorti a može biti od 30-200 cm. List je
parno perast, ima 1-3 para liski. Vrh lista završava viticom koja
pomaže biljci da se prihvaća za oslonac.
Cvjetovi su leptirasti, bijele boje pa više njih izbija iz pazuha
lista.
Sadnja graška i razmak koji pri sadnji treba poštivati
Grašak se uspješno uzgaja u uvjetima umjerene i vlažne klime. Optimalna temperatura za sadnju graška i njegov razvoj iznosi 18 ºC.
Grašak niče već kod temperature 4-6 ºC. Idealna temperatura za
nicanje je 15-16 ºC.
Za rast mu je potrebna sunčana strana i ne uspijeva u hladu.
Treba poštivati plodored za sadnju graška. Grašak i ostale lepirnjače ne smiju se uzgajati na istoj površini najmanje 4 godine.
Tijekom jeseni tlo se mora orati do 30 cm dubine. Sadnja graška traži rahlo tlo, rastresito, mrvičaste strukture da se korijen može što bolje razvijati i da je što bolji razvoj kvržičnih bakterija (mikoriza), a od tla ovisi i razmak za sadnju graška.
Sije se početkom travnja i to mehaničkim sijačicama.
Sadnja graška mora biti u razmaku od 15-20 cm i 5-6
cm u redu. Potrebno je 80 do 120 biljaka/m2, što ovisi o
sorti. Za jedan hektar potrebno je od 120 do 200 kg sjemena. Ova
količina sjemena ovisi o vremenu sjetve i krupnoći
sjemena.
Sadnja graška počinje sijanjem na dubinu 4 - 6
cm na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitim (toplijim) tlima
sije se na dubinu 6 - 8 cm, uz obvezno valjanje tla ili sijačicom
s valjkom, koja valja traku u koju je posijan grašak.
Brazde se nakon toga zatrpaju zemljom, tlo se poravna i ugazi.
Kad grašak nikne, tlo se nekoliko puta okopava a biljke se
zagrnu.
Niski kultivari siju se u dvoredne, troredne ili četveroredne
trake s razmakom između traka od 60 cm. Visoki se kultivari siju
u dvoredne trake s razmakom od 60 - 80 cm koje omogućavaju prohod
za višekratnu berbu. Kod visokih kultivara se između redova
postavlja potporanj, a u tu svrhu mogu poslužiti grane ili pak se
postavlja plastična mreža na kolce.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
