1. Balansiranje na jednoj nozi: Nova studija je pokazala da ljudi koji ne mogu držati ravnotežu stojeći na jednoj nozi imaju veći rizik od rane smrti. Više od 1.700 sudionika studije prošlo je razne fitnes testove, uključujući i taj da su trebali stajati na jednoj nozi 10 sekundi. Položaj u kojem su trebali balansirati podrazumijeva da jedno stopalo stave blago naprijed, dok drugu nogu savijaju u koljenu i stopalo naslanjaju iza koljena ispružene noge. Ruke su pored tijela, a glava je u ravnom položaju. Problem u držanju balansa nije sam po sebi uzrok rane smrti, ali kako objašnjava vodeći autor studije dr. Claudio Gil Araujo, dobar balans je potreban u svakodnevnom životu, pa je tako gubitak balansa loš po zdravlje.

2.Brzina hodanja: Stariji ljudi koji sporije hodaju imaju mnogo veći rizik od smrti, pokazalo je istraživanje. Znanstvenici su utvrdili da grupa muških volontera koji su hodali najsporije prelaze 90 metara za minutu, dok oni koji hodaju najbrže prelaze 110 metara za minutu. U ženskoj grupi su najsporije bile dame koje su prelazile 81 metar za minutu, a najbrže 90 metara za minutu. Analizom je utvrđeno da je u najsporijoj grupi hodača rizik od smrti do kraja studije bio veći za 44 posto od onih u najbržoj grupi. Znanstvenici objašnjavaju da oni koji brže hodaju uglavnom imaju bolje kardiovaskularno zdravlje.

3. Ustajanje i sjedenje: Jednostavna vježba sjedanja i ustajanja bez pridržavanja za bilo što također pokazuje koliko dugo će neka osoba živjeti. Ljudi kojima je teško ustati a da se ne pridrže za nešto imaju pet puta veći rizik od rane smrti, pokazalo je istraživanje.

4.Hodanje uz stube: Ako se možete bez pretjeranog napora popeti stubama četiri kata, to je svakako dobar znak vašeg zdravlja, ustvrdili su znanstvenici i nakon što je 12.000 ljudi trčalo na trakama za trčanje, a sami su birali brzinu koja ih iscrpljuje. Za to vrijeme su motrili rad srca sudionika, a pratili su njihovo zdravlje i narednih pet godina. Ispostavilo se da je tom periodu samo 1,2 posto ljudi koji su imali dobre rezultate na testu preminulo, u usporedbi sa 3,2 posto onih kojima je to bio preveliki napor. Znanstvenici kažu da vam nije potrebna traka da biste provjerili u kakvom vam je stanju srce – dobro je ako se možete popeti tri kata brzim hodom bez pauze ili četiri kata hodom normalne brzine.

6.Sklekovi: Ljudi kojima je teško odraditi deset sklekova imaju skoro dva puta veći rizik od infarkta ili moždanog udara nego oni koji bez problema naprave 40 sklekova. Znanstvenici su među grupom volontera utvrdili da oni koji mogu napraviti 40 sklekova imaju 96 posto manji rizik da dožive infarkt ili možda udar, u usporedbi s onima koji rade manje od deset sklekova. Oni objašnjavaju da je ova vježba pokazatelj jačine mišića, koji štite od visokog krvnog tlaka i raznih bolesti.