Visoki kolesterol ozbiljno je upalno stanje organizma te negativno utječe na mnoge organe. Može rezultirati nakupljanjem plaka na krvnim žilama te dovesti do srčanog i moždanog udara, aneurizimi - nenormalnog proširenja aorta i žučnih kamenaca. Također, nerijetko dolazi u "paketu" s visokim krvnim tlakom i dijabetesom.

Preporučene vrijednosti kolesterola: Ukupni kolesterol <5,0 mmol/l; LDL kolesterol < 3,0 mmol/l; HDL kolesterol >1,0 mmol/l za muškarce te za žene >1,2mmol/l

Postoji razlika između dobrog i lošeg kolesterola. LDL kolesterol (lipoproteini male gustoće) u narodu se naziva loš kolesterol, a njegova je zadaća da prenosi kolesterol iz jetra u stanice. To je onaj kolesterol koji uzrokuje prethodno navedene zdravstvene probleme i treba ga držati pod kontrolom. HDL (lipoproteini velike gustoče) je dobar kolesterol, a njegova zadaća u organizmu je sakupljanje viška kolesterola iz krvi i transport u jetra gdje se dalje metabolizira. On prevenira i smanjuje štetu koju organizmu čini loš kolesterol.

Znak povišenog i visokog kolesterola jesu masne nakupine na licu, osobito na području oko očiju gdje je koža najtanja. Ako ih imate, lako ćete ih uočiti pogledate li se u ogledalo. Izgledaju kao malene kuglice masnoće ili voska, a ljudi koji ih imaju, trebali bi redovito kontrolirati kolesterol.

Na rizik za razvoj visokog kolesterola utječu brojni čimbenici, od genetske predispozicije do dobi i spola. Primjerice, žene koje su u predmenopauzi i menopauzi mogu razviti visok kolesterol jer im tijelo smanjeno luči estrogen, a ovaj hormon utječe na metabolizam tvari u organizmu. Kad je spol u pitanju, muškarci su rizična skupina. Tu su još pretilost, nezdrav način života, pušenje, manjak fizičke aktivnosti, stres, ali i određeni lijekovi.

Dobra je vijest da se povišen i visoki kolesterol mogu sniziti promjenom životnih navika. Prije svega, treba mijenjati prehranu - smanjiti unos hrane bogate masnoćama poput iznutrica, žumanjaka, crvenog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda, fast fooda i ostale visokoprocesuirane hrane. Također, treba izbjegavati prženje hrane u dubokom ulju te pripremanje jela na svinjskoj masti i rafiniranim uljima. Umjesto toga blanširajte hranu, kuhajte ju u vodi ili na pari te umjesto masti, vrhnja i maslaca, koristite maslinovo, bučino i hladno prešano suncokretovo ulje. Povećajte unos povrća i voća, cjelovitih žitarica koje su bogate vlaknima te umjesto crvenog mesa i iznutrica jedite bijelo meso peradi i ribu. Također, dozvoljen je i bjelanjak.

Osim prehrane, bitna je i tjelesna aktivnost koja podrazumijeva minimalno pola sata žustre šetnje, a sve što je iznad tog to je i bolje. Važno je oznojiti se.