Sudeći prema rezultatima nove velike studije, preporuka da izbjegavate nezdrave masnoće kako biste izbjegli bolesti srca je pogrešna.
Mega studija u kojoj se analizirala velika količina postojećih podataka također navodi kako takozvane zdrave polinezasićene masnoće, poput suncokretovog ulja, nemaju generalni učinak na rizik od srčanih bolesti.
Nasuprot tome, margarinska kiselina znatno smanjuje rizik, dok dvije vrste zasićenih masnoća kojih ima u palminom ulju i životinjskim proizvodima imaju tek neznatnu povezanost sa srčanim problemima.
Dvije vrste omega-3 masnih kiselina pronađenih u plavoj ribi - EPA i DHA - i omega-6 masti arahidonske kiseline povezani su s nižim rizikom od srčanih bolesti. No, omega-3 i omega-6 dodaci prehrani nemaju nikakav pozitivan učinak.
Ova studija dolazi u svjetlu rastuće kontroverze oko relativne važnosti šećera i masnoća u prehrani.
Masnoće su dugo smatrane glavnim krivcem za pretilost i srčane bolesti, ali znanstvenici sada kažu kako za to nema dokaza te da su masnoće nepravedno demonizirane, dok je po svemu sudeći glavni krivac šećer.
Voditelj istraživanja dr. Rajiv Chowdhury, sa Sveučilišta u Cambridgeu, kaže: 'Ovo su zanimljivi rezultati koji potiču nova istraživanja i pažljive procjene trenutnih prehrambenih smjernica.
Kardiovaskularne bolesti, kojima je glavna manifestacija koronarna bolest srca, i dalje je vodeći uzrok smrti i nesposobnosti širom svijeta.
Uz toliko pogođenih, ključno je imati odgovarajuće preventivne smjernice koje se zasnivaju na najboljim dostupnim znanstvenim dokazima.'
Rezultati studije objavljeni su u časopisu Annals Of Internal Medicine, a proučavani su podaci 72 studije u kojoj je sudjelovalo 600 tisuća osoba u 18 zemalja.
Ključno je otkriće da zasićene masnoće, mjerene u prehrani ili krvotoku, ne pokazuju povezanost sa srčanim bolestima.
Savjet da se zasićene masnoće smanje u prehrani star je četiri desetljeća. Prošle je godine londonski kardiolog dr. Aseem Malhotra izjavio za British Medical Journal da je vrijeme da se sruši mit o ulozi zasićenih masnoća u srčanim bolestima, koji se temeljio na krivoj interpretaciji znanstvenih studija.
'Ova velika i važna studija nudi još dokaza da je naš fokus na zasićenim mastima kao neprijatelju broj jedan kod srčanih bolesti bila zabluda te da se trebamo usredotočiti na pojedine grupe hrane.
Pretjerana konzumacija prerađene hrane puno više utječe na sve veći broj kroničnih srčanih bolesti u zapadnom svijetu.
Loša prehrana je odgovorna za više bolesti nego kombinacija fizičke neaktivnost, alkohola i pušenja.
Nadalje, nema dokaza da dodaci prehrani imaju učinak na većinu ljudi. Za tijelo je bolje dobivati hranjive tvari iz prave hrane.'
