Prehrana bogata fruktozom - šećerom koji se prirodno nalazi u voću i povrću, ali se dodaje i u prerađenu hranu i pića, kod tinejdžera će pogoršati depresiju i tjeskobu, otkrili su znanstvenici. Uz to, ona će promijeniti i način na koji mozak odgovara na stres.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Atlanti otkrili su da je fruktoza povezana s ozbiljnim modernim epidemijama kao što su srčano-žilna oboljenja, rak, hipertenzija, oštećenja bubrega, dijabetes tip 2, te demencija. Također, može pogoršati simptome povezane s depresijom i anksioznosti, a ovi učinci su posebno zabrinjavajući u tinejdžerskoj dobi, kad se razvija način odgovora organizma na stres. Ako naime odgovor tijela na stres postane preosjetljiv, tinejdžeri mogu postati podložni visokim razinama stresa. A produljena izloženost stresu može povisiti krvni tlak, oslabjeti imunitet, povećati rizik od srčanog i moždanog udara, doprinijeti neplodnosti i ubrzati proces starenja.
Iako je glukoza jednostavan šećer, bolji je odabir od fruktoze kao izvor energije. Prekomjerna fruktoza se naime prerađuje u masti, koje se mogu taložiti u jetri, te čak uzrokovati nealkoholnu masnu bolest jetre. Fruktoza dodatno opterećuje jetru, koja se zauzvrat susreće s nizom problema, uključujući povišenu razinu masti u krvi.
Šećer također može dovesti do otpornosti na inzulin, pri čemu će tijelo prestati pratiti razinu inzulina u krvi, te će proizvoditi još više inzulina. Otpornost na inzulin inače je ključna pojava metaboličkog sindroma, koji može uzrokovati razvoj dijabetesa tipa 2, pretilost i srčane bolesti. Visoke razine inzulina u krvi uz to blokiraju rad 'hormona gladi' leptina koji mozgu kaže kad masne stanice imaju dovoljno energije.