Magazin.hr

U centru jedne od najplodnijih istarskih dolina, između zakonom zaštićenog krajolika ( 570 ha) s jedne strane i Parka prirode Učka s druge strane, gradi se najveća tvornica kamene vune na svijetu. Pićanska općina prodala je (poklonila) 51 ha plodnog zemljišta po simboličnoj cijeni od 1.98 eura po metru kvadratnom danskom proizvođaču kamene vune tzv. Rockwool - u.

Povratak prirodi:

Tvornica bi radila 333 dana u godini, 24 sata na dan. Za početak bi lokalnim cestama neprekidno prometovalo 140 kamiona na dan a za par godina kada se tvornica proširi, tj. dublira, taj broj bi bio 252 kamiona dnevno.

Proces proizvodnje kamene vune vrlo je riskantan po okoliš i krajnje opasan po ljudsko zdravlje. Opis problematičnog proizvoda išao bi otprilike ovako: Osnova svih Rockwool proizvoda je kamena vuna. Sirovina za njenu proizvodnju je kamen vulkanskog porijekla (bazalt i diabaz) koji se uz određene dodatke, te uz pomoć koksa tali u kupolnoj peći na temperaturi od 1500 °C. Rastaljeni kamen u obliku lave se na posebnoj centrifugi razvlači u vlakna, te mu se dodaje vezivo i impregnacijska mineralna ulja. Vlakna u obliku prediva se rasporede na tekuću traku, nakon čega odlaze u sušionu komoru. Konačni proizvod su izolacijski materijali u obliku ploča, jastuka, filčeva ili u rinfuzi.

Čak i iz manjkave "Studije o utjecaju na okoliš" koju je naručio Rockwool, a izveo Ekoenerg d.o.o. iz Zagreba , saznajemo niz više nego alarmantnih podataka. Iz tri dimnjaka (75m, 30m i 10m visokih ) sprovodit će se emisija znatnih količina: sumpornih oksida (godišnje najmanje 2700 tona), koncentriranih kiselina (1000 tona), ugljikovog monoksida - osobito otrovnog i bezmirisnog plina (600 tona), nepoznate količine iznimno otrovnih spojeva teških metala, dioksina, amonijaka, kancerogenih organskih spojeva poput formaldehida i fenola (plinovi neugodna mirisa), vrlo toksične prašine iz većeg dijela postrojenja ect ... Tvornica bi prema Studiji trebala ispuštati 200%, 300% pa i 500% veće količine navedenih tvari i spojeva iznad dopuštenih razina prema evropskim propisima, a za sumporne okside (sumporna kiselina, kisele kiše) čak i 3 600% iznad dopuštenog. Za proizvodnju bi se koristilo najmanje 75 000 tona koksa godišnje.

Podsjećamo da u okolici već postoje: Cementara ( 30 km udaljena) koja koristi 40.000 tona ugljena godišnje, Vapnara (10 km) koristi 20.000 t ugljena godišnje i Elektrana ( 8 km) koja koristi 600.000 tona ugljena godišnje. Studijom izostavljeni visokokancerogeni ugljikovodici (PAH), zatim teški metali (ponajprije živa i kadmij) i neke bitne informacije, imale su za cilj prikriti prave razmjere onečišćenja i opasnosti po zdravlje građana.

Prikladno mjesto?

Lokacija na kojoj se tvornica upravo gradi je konkavna dolina u podnožju Učke gdje je slabo strujanje zraka, a osobito pri oblačnom vremenu.

Pri proizvodnji kamene vune oslobađa se i velika količina topline, tolika da će dovesti do topljenja snijega na Učki. Isto tako, lokacija tvornice je iznad i pored nekih od najvećih podzemnih vodotokova tako da je realna mogućnost da će emisije iz proizvodnog procesa trajno zagaditi lokalne i cjelokupne istarske vodotoke ( krš, porozno tlo) i ozbiljno ugroziti zdravlje svih stanovnika Istre pa i šire. Već sada je u Istri stopa određenih vrsta raka za 50% viša nego u ostatku RH. Zavod za javno zdravstvo Pula već sada skriva podatke analize vode (nisu dostupne ni novinarima ni građanima Istre). U radijusu od samo 10 km koji se navodi kao "impact zona" Rockwoolovih emisija nalazi se 30-tak agro-turističkih gospodarstava koji su uzeli kredite od države, a sada im se tu dovodi teška industrija (PRAVNA DRŽAVA?).

Zanimljivo je i napomenuti da su uz prodaju zemljišta lokalni političari i hrvatska vlada Rockwoolu velikodušno zajamčili i niz dodatnih koncesija. Općina Pićan je oslobodila Rockwool plaćanja 5,7 miliona eura koje su oni bili dužni platiti za komunalni doprinos i druge naknade, a uz to im oprostila plaćanje poreza na dobit na 10 godina. Isto tako HEP se obavezao izdvojiti 2,75 milijuna eura iz svog džepa kako bi preuredio trafostanicu za potrebe tvornice. Dakle kada se sve zbroji, ispada da su hrvatska vlada i općina Pićan u stvari platili Rockwoolu kako bi došao u Istru.

Postavljaju se pitanja:
- Zašto je jedna od najplodnijih lokacija u Istri prodana za tako smiješan iznos, manji čak od iznosa koji je Slovenska vlada tražila od Rockwoola za lokaciju u podnožju nuklearke Krško?
- Kako se ova sumnjiva investicija uklapa u viziju Istre kao turističke destinacije i "očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti" koja se spominje u nedavno završenom nacrtu "Regionalnog operativnog programa" Istarske županije?
- Kome je u interesu da se zbog jedne tvornice kamene vune žrtvuje zdravlje i egzistencija svih građana Istre?
Mole se svi da ovo pismo proslijede dalje svojim prijateljima i poznanicima koji su ekološki malo osvješteniji, a osobito onim prijateljima koji rade u medijima i turizmu. Što više ljudi bude upoznato sa stanjem stvari - to bolje. Isto tako svi oni koji smatraju da na neki način mogu pomoći i doprinijeti zaustavljanju projekta Rockwool preko saveistria@gmail.com mogu stupiti u kontakt te isto tako potpisati i internet-peticiju. Sve ovo je jako hitno. Tvornica se već gradi i do ljeta 2007 bi trebala biti gotova. Ona je samo prva u nizu prljavih investicija koje sadašnja istarska vlast ima namjeru instalirati u Istri. Ako Rockwool počne s radom lančano za sobom povlači i gradnju Plomina III (sadašnja energija neće biti dovoljna za rad tvornice) te lako moguće terminal za ukapljeni plin koji snizuje temperaturu mora za ca 6°C, a biti će postavljen u Plominski ili u Raški zaljev ili u Omišalj na Krku. Isto tako spominje se i tvornica asfaltnih baza koja će se graditi vjerojatno u blizini Rockwoola itd. Suvišno je spominjati što će se dogoditi s turizmom ako se ovaj mračni scenarij počne odvijati. Sa strane niza eko-udruga i jedne političke stranke uložene su žalbe na nezakonitu prenamjenu poljoprivrednog u industrijsko zemljište od strane općine Pićan i na zakonitost Rockwool-ove 'Studije o utjecaju na okoliš', međutim do sada niti jedna od obaviještenih i odgovornih institucija nije reagirala. Ovdje iznesene podatke sakupila je jedna hrvatska znanstvenica iz SAD-a, a podaci o emisijama štetnih tvari dodatno su verificirani i od kemijskih stručnjaka.

Tekst preuzet s: pazin-ug.net

saveistria.com

Ne Rockwoolu - prosvjed