Postantibiotska eraBakterije bi mogle poraziti antibiotike
Osim dezinfekcijskih sredstava u kućanstvu za širenje vrlo otpornih opasnih mikroorganizama odgovorno je i neumjereno korištenje antibiotika kod ljudi i pri uzgoju životinja.
Dezinfekcijska sredstva mogu potaknuti rast superbakterija učeći one koje prežive napad da postanu otporne na antibiotike, utvrdili su u svojoj novoj studiji znanstvenici iz Irske. Naime izlažući bakterije (pseudomonas aeruginosa - koje izazivaju niz različitih infekcija kod ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom) sve jačoj količini dezinfekcijskih sredstava one postaju žilavije na buduće napade. I to ne samo na sredstva za čišćenje već i na raširene vrste antibiotika čak i ako prethodno nisu bile u dodiru s ovim antibioticima.
| Na rubu postantibiotske ere: |
| Ako ne budemo oprezni s antibioticima i programima za njihovo davanje naći ćemo se u postantibiotskoj eri, upozorio je dr. Thomas Frieden, iz američkog Centera za kontrolu i prevenciju bolesti. |
Znanstvenici ističu da je pretjerano korištenje antibiotika kod ljudi i životinja dovelo do širenja na lijekove otpornih infekcija koje su prošle godine ubile više od 65.000 osoba samo u SAD —što je više nego od posljedica raka dojke i prostate zajedno. Širom svijeta polovica potrošenih antibiotika odlazi na liječenje i uzgoj životinja. U SAD-u omjer je još veći, prošle godine, od 35 milijuna kilograma potrošenih antibiotika, 70 posto otišlo je na uzgoj svinja, peradi i goveda.
"Ovaj problem nam diše za vratom. Tu je. To je veliki zločesti vuk i već nam kuca na vrata," rekao je dr. Vance Fowler, specijalist za infekcijske bolesti na američkom sveučilištu Duke.
Otpornost na lijekove širi se svijetom pa su uočene i pojave malarije, tuberkuloze i stafilokoka koji izbijaju u novoj, smrtonosnijoj formi.
| Antibiotike pojedemo s mesom: |
| Svake godine, američki farmeri, stoci i peradi daju oko 8 % više antibiotika svake godine. Uglavnom za liječenje infekcija pluća, kože i krvi no oko 13 % antibiotika na farmama daje se zdravim životinjama kako bi brže rasle. Antibiotici uštede i oko 30 posto troškova za prehranu prasadi. |
"Ako ne budemo oprezni s antibioticima i programima za njihovo davanje naći ćemo se u postantibiotskoj eri," rekao je dr. Thomas Frieden, iz američkog Centera za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Farmeri i farmaceuti bore se i dalje za dijeljenje antibiotika životinjama jer životinje tako ostaju zdrave, rastu brže, a meso je jeftinije.
Svake godine, američki farmeri, stoci i peradi daju oko 8 % više antibiotika svake godine. Uglavnom za liječenje infekcija pluća, kože i krvi no oko 13 % antibiotika na farmama daje se zdravim životinjama kako bi brže rasle. Antibiotici uštede i oko 30 posto troškova za prehranu prasadi.
Međutim, ove životinje mogu razviti bacile imune na antibiotike. One se kroz ranice na koži farmera provuku u ljudski organizam i uzrokuju užasne infekcije. U oblaku prašine šire se u obližnja naselja, rijeke ili režu u obliku šnicli i stižu do našeg tanjura.
Neki nekad moćni antibiotici iz grupe fluorokuinolona među koje spada i ciprofloxacin danas su djelotvorni tek u 20 posto slučaja. New England Journal of Medicine objavio je studiju koja je direktno povezala osobe inficirane na antibiotik rezistentnom bakterijom sa svinjetinom koju su jele.
Nema novih antibiotika:No, prof. Anthony Coates, mikrobiolog iz bolnice St George u Londonu kaže: "Potreba za novim antibiotikom je akutna. Da stavimo to u kontekst, u razdoblju od 1940. do 1962. oko 20 novih klasa antibiotika je stavljeno na tržište. No, od 1962. stigla su tek tri nova. Na sve klase antibiotika u međuvremenu je porasla otpornost."
Prethodni članci:
Šipak spasonosan u borbi protiv infekcija (28.12.2009.)
Komentari



Stomatološki zahvat zbog kojeg propada...
Imate veliku stražnjicu? Odlično!
Čime to trgovci premazuju krumpir?







































