Magazin.hr

'Uređaj' uključuje tisuće mikroskopskih filtera i bioreaktor i imitira metaboličke uloge pravog bubrega, a na njegovom razvoju radi ogromna skupina inženjera, biologa i liječnika iz svih dijelova SAD-a. Krajnji rezultat, umjetni bubreg, trebao bi biti velik poput šalice za kavu i sadržavati žive stanice bubrega.

Jednom kada se implantira u ljudsko tijelo, osoba ne bi morala uzimati imunosupresante i živjela bi sasvim normalnim životom.

Umjetni bubreg djeluje na dvostrukom principu: koristi hemofilter kojim uklanja toksine iz krvi, a u isto vrijeme primjenjuje napredna otkrića u bioinženjeringu kako bi uzgojio nove bubrežne stanice i omogućio druge biološke funkcije zdravog bubrega. Ovaj se proces oslanja na krvi tlak tijela koji filtrira toksine, pa ne treba pumpe ili električnu energiju za pokretanje.

'Uređaj je dizajniran tako da donosi većinu zdravstvenih dobrobiti kao i transplantacija bubrega. Tako bi riješili problem ograničenog broja donora bubrega. Ovo bi moglo dramatično smanjiti teret otkazivanja bubrega za milijune ljudi diljem svijeta te smanjiti jedan od najvećih troškova zdravstva', objasnio je dr. Shuvo Roy iz Odsjeka, profesor bioinženjeringa i terapeutskih znanosti Sveučilišta u Kaliforniji.

Jedan pacijent na dijalizi u Hrvatskoj godišnje košta 150.000 kuna. Ova činjenica dovoljno govori kolika bi ušteda za zdravstvo bila mogućnost implantacije umjetnog bubrega.

Za sada nitko ne govori kada bi se moglo početi s ugradnjom umjetnog bubrega niti se spominje njegova cijena.

Prema podacima Hrvatskog registra, godišnje oko 150 novih bolesnika treba postupke nadomještanja bubrežne funkcije (dijaliza ili transplantacija bubrega), a ukupno se tim postupcima liječi oko 4.000 osoba. Na transplantaciju bubrega čeka 321 osoba, a donor može biti bilo koja osoba koja izrazi volju.

ordinacija.hr