Magazin.hr

Osobe koje se smatraju sretnima nisu ni ljepše, ni bogatije, ni uspješnije od drugih, već su otkrile što ih čini sretnima. razina hormona sreće, serotonina, ovisi o tome koliko smo ga dobili tijekom djetinjstva, pokazalo je jedno istraživanje. Nasljedne osobine i iskustva iz djetinjstva čine samo 50 posto našeg potencijala da budemo sretni, a sve ostalo je na nama.

'Ljudi mogu naučiti kako da budu sretni ili barem veseliji i zadovoljniji. Primjenom nekoliko zlatnih pravila i različitih tehnika mentalnih vježbi svatko može postići osjećaj ispunjenosti i unutarnjeg zadovoljstva', tvrdi profesor Martin Seligman sa sveučilišta u Pennsylvaniji.

On je zaključio kako se negativne misli mogu kontrolirati, pa čak i posve ukinuti. Navike se stječu i gube za samo 21 dan, i upravo je taj vremenski rok potreban da osoba postane sretna. Naime, pomoću mentalnih vježbi u mozgu se stvara 'staza' koja osjećaj sreće pretvara u naviku, a zatim još 63 dana da se to što je naučeno i primjeni.


Recept za sreću, između ostalog, sastoji se od obavezne dnevne doze smijeha jer upravo smijeh potiče kemijske reakcije u mozgu te uklanja stres i napetost. Nasmijani se ljudi u pravilu osjećaju bolje od mrguda, a nasmijanim licem također se šalju pozitivne vibracije koje privlače druge ljude zbog čega se lako uspostavlja kontakt i sklapaju prijateljstva. Također, osobe koje brinu o drugima sretnije su od onih koje brinu samo o sebi, tvrdi profesor Seligman.